Nasilje u obitelji obrazac je ponašanja koji se koristi u bilo kojoj vezi za stjecanje ili zadržavanje kontrole nad intimnim partnerom. Kategorizira se kao ponašanje koje se koristi za teroriziranje, manipuliranje, zastrašivanje, ozljeđivanje, zastrašivanje ili ozljeđivanje osobe. Uvredljiva ponašanja često nanose štetu fizičkoj, emocionalnoj, seksualnoj, psihološkoj i financijskoj dobrobiti osobe. Te moramo biti svjesni da svaka osoba, bez obzira na dob, rasu, seksualnu orijentaciju, klasu, imigracijski status, vjeru ili spol, može doživjeti obiteljsko nasilje.
U LGBTIQ+ zajednici nasilje u obitelji ne odnosi se samo na nasilne partnere i odnose, već i na stigme povezane sa seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom.
Nasilje povezano sa stigmom
Iako je velika pozornost usmjerena na obiteljsko nasilje u heteroseksualnim odnosima, LGBTQ+ zajednica također je uvelike pogođena ovim problemom. U LGBTQ+ zajednici nasilje u obitelji ne odnosi se samo na nasilne partnere i odnose, već i na stigme povezane s njihovom seksualnom orijentacijom. Članovi LGBTQ+ zajednice izostavljeni su iz kampanja i pokreta za podizanje svijesti, iako trpe poniženje obiteljskog zlostavljanja jednako kao i pojedinci u heteroseksualnim vezama.
(Crna) statistika
Kao što je već naglašeno, budući da se većina pokreta za osvješćivanje o nasilju u obitelji usredotočila na heteroseksualne odnose, članovi LGBTQ zajednice uglavnom su isključeni iz javnog oka kada se priča o zlostavljanju unutar romantičnih veza i u obitelji. Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da LGBTQ članovi postaju žrtve obiteljskog nasilja u jednakoj ili čak većoj mjeri u usporedbi s njihovim heteroseksualnim kolegama. Statistika nalaže da čak 43,8% lezbijskih žena i 61,1% biseksualnih žena je doživjelo silovanje, fizičko nasilje i / ili proganjanje od strane intimnog partnera u nekom trenutku svog života, za razliku od 35% heteroseksualnih žena. 26% homoseksualnih muškaraca i 37,3% biseksualnih muškaraca doživjelo je silovanje, fizičko nasilje i / ili proganjanje od strane intimnog partnera tijekom svog života, u usporedbi s 29% heteroseksualnih muškaraca. U studijama i istraživanjima o istospolnim muškim vezama samo je 26% muškaraca nazvalo policiju za pomoć nakon što su doživjeli gotovo smrtonosno nasilje od strane svog partnera. Godine 2012. manje od 5%pripadnika LGBTQ+ zajednice koji su žrtve obiteljskog nasilja tražilo je naloge za zaštitu. Činjenica je da će transseksualne žrtve vjerojatnije doživjeti obiteljsko nasilje u javnosti u usporedbi s onima koji se ne identificiraju kao transseksualni. Biseksualne žrtve će u više slučajeva doživjeti seksualno nasilje u usporedbi s ljudima koji se ne identificiraju kao biseksualni. Ista analogija vrijedi i za LGBTQ+ crne / afroameričke žrtve koje će vjerojatnije doživjeti fizičko obiteljsko nasilje nego LGBTQ+ bijele žrtve. Vrste obiteljskog nasilja koje utječu na LGBTQ+ zajednicu su brojne i raznolike. Čak 20% LGBTQ+ populacije je bilo žrtva fizičkog nasilja,16% žrtve prijetnji i zastrašivanja,15% njih je bilo verbalno uznemiravano a 11% preživjelih žrtava doživjelo je seksualno nasilje. Aspekti nasilja dakako koliko god su tipični su isto vrijeme i specifični za LGBTQ+ zajednicu. „Coming out“ ili prijetnja otkrivanja seksualne orijentacije/rodnog identiteta jednog partnera može se koristiti kao alat zlostavljanja u nasilnim odnosima te prepreka koja smanjuje traženje pomoći i prijavljivanja slučaja nasilja u vezama. Prethodna iskustva fizičkih i psiholoških trauma, poput vršnjačkog nasilja i zločina iz mržnje(eng. hate crime) smatraju se glavnim uzrocima manjka sklonosti prijavljivanju obiteljskog nasilja u LGBTQ+ žrtava
LGBTQ+ zajednica i nasilje u obitelji
Razumijevanje počinitelja nasilja u obitelji i načina na koji žrtve doživljavaju zlostavljanje može pomoći u njihovom razumijevanju i razvoju odgovarajućih odgovora. Individualistički i društveni čimbenici koriste se za objašnjenje prirode nasilja u obitelji u LGBTQ+ zajednici. Prema teoriji obespravljenosti, pojedinačni čimbenici kao što su samopoštovanje, poremećaji mentalnog zdravlja, zlouporaba opojnih droga i karakteristike osobnosti doprinose obiteljskom nasilju. Teorija sugerira da počinitelji koriste zlostavljanje kako bi ponovno potvrdili svoju dominaciju nakon što se osjećaju izvan kontrole. Žrtve također mogu postati podložne nasilju zbog ovih pojedinačnih čimbenika kao što su mentalno zdravlje i zlouporaba opojnih droga. Manjinski stresovi uzrokovani su psihološkim i socijalnim stresovima povezanim sa statusom manjine također doprinose obiteljskom nasilju u LGBTQ+ zajednicama. LGBTQ+ zajednica doživljava stresore povezane s identitetom kao što su diskriminacija, nasilje i neodobravanje nečije seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Te kao što je već spomenuto, doživljavanje tih stresora može dovesti do nasilja nad partnerom ili spriječiti žrtve da prijave nasilje.
Čimbenici i znakovi zlostavljanja
Svaka nasilna veza je jedinstvena, a znakovi mogu varirati. Međutim, postoje neke velike crvene zastave koje mogu ukazati na to da ste u nasilnoj vezi. Obično zlostavljanje počinje vrlo sporo prije nego što se uzdigne na fizičko zlostavljanje. LGBTQ + zajednica ima nekoliko različitih aspekata obiteljskog zlostavljanja koji se mogu manifestirati na različite načine. Prvi znak je kada partner stalno prijeti da će otkriti vašu seksualnu orijentaciju ili rodni identitet drugima, uključujući roditelje, prijatelje i kolege. Drugi znak je kada vas partner maltretira, prijeti ili kontrolira. Često vas optužuju da imate aferu, krive vas za zlostavljanje, kritiziraju vas i prijete da će ubiti vas ili nekoga bliskog. Još jedan znak upozorenja je kada je vaš partner pretjerano posesivan. Stalno zovu kako bi pratili kamo idete i koga vidite i možda će vas htjeti odvojiti od obitelji i prijatelja. Fizičko zlostavljanje također je znak upozorenja da ste u nasilnoj vezi. Fizičko zlostavljanje može uključivati guranje, udarce, čupanje kose, ugrize i napade oružjem. Zlostavljač vas može spriječiti da jedete i spavate ili vas zaključati u kuću ili iz nje. Zlostavljanje također može biti seksualno. Zlostavljač vas prisiljava na seks s njima, čini da se osjećate kao da im dugujete seks, prisiljava vas da se seksualno odijevate ili vam zabranjuje korištenje kondoma ili drugih metoda kontracepcije.